Napad na službeno lice jedno je od krivičnih dela koja se u praksi relativno često javljaju, a istovremeno izaziva brojna pravna pitanja i dileme. Pored toga što zakonodavac u više propisa reguliše ovu materiju, sudska praksa je neretko neujednačena, što dodatno komplikuje pravilnu primenu prava. U ovom tekstu analiziraću pojam napada na službeno lice, propise koji ga regulišu, status službenog lica, zaprećene kazne i praktične posledice koje ovo delo ima kako za učinioca, tako i za pravni poredak u celini.
Pojam i zakonski osnov
Krivično delo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti propisano je članom 323 Krivičnog zakonika Republike Srbije (KZ). Osnovni oblik dela čini onaj ko napadne ili preti da će napasti službeno lice dok ono vrši službenu dužnost. Dakle, bitni elementi su:
- postojanje službenog lica,
- vršenje službene dužnosti u momentu napada ili pretnje,
- napad ili ozbiljna pretnja napadom.
Pod napadom se podrazumeva svaki oblik fizičke sile usmeren na telesni integritet službenog lica, nezavisno od toga da li je nastupila telesna povreda. Pretnja mora biti ozbiljna i shvaćena kao realna, a može biti izražena i verbalno, kao što je slučaj u sudskoj praksi kada je okrivljeni pretio bacanjem bombe u prostorije javnog tužilaštva.
Ko ima status službenog lica
Jedno od ključnih pitanja jeste – ko se sve smatra službenim licem? Odgovor daje član 112 Krivičnog zakonika. Službenim licem se smatra:
- lice koje u državnom organu vrši službene dužnosti,
- izabrano, imenovano ili postavljeno lice u državnim organima i lokalnoj samoupravi,
- javni beležnik, javni izvršitelj, arbitar,
- vojno lice,
- kao i svako drugo lice kojem je povereno vršenje javnih ovlašćenja, odnosno odlučivanje o pravima i obavezama građana ili pravnih lica.
Dakle, status službenog lica imaju sudije, javni tužioci i njihovi zamenici, policijski službenici, vojska, izvršitelji i notari. Taj status nemaju zaposleni u obrazovanju, zdravstvu, medijima ili javnom prevozu, iako obavljaju poslove od javnog značaja i često su izloženi napadima u vezi sa radom. Ipak, krivičnog dela napad na službeno lice, zakonodavac je 2019. godine doneo izmene kojima je napad na advokate posebno inkriminisan, a od nedavno je uvedeno i novo krivično delo – napad na prosvetne radnike.
Kazne za napad na službeno lice
Kaznena politika za napad na službeno lice varira u zavisnosti od težine posledica:
- Osnovni oblik – zatvor od jedne do pet godina.
- Ako je naneta laka telesna povreda ili je prećeno oružjem – od dve do osam godina.
- Ako je delo izvršeno prema licima koja obavljaju poslove državne ili javne bezbednosti – od tri do deset godina.
- Ako je naneta teška telesna povreda – od tri do 12 godina.
Ovakve kazne jasno pokazuju da zakonodavac štiti ne samo fizički integritet službenih lica, već i nesmetano funkcionisanje državnih organa.
Napad na prosvetne radnike – novo krivično delo
Uvođenjem člana 344b KZ, napad na zaposlene u obrazovnim ustanovama dobio je posebnu zaštitu. Tako je propisano da ko napadne nastavnika ili drugo lice zaposleno u školi u vezi sa obavljanjem posla, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine. Ako se nanese laka telesna povreda ili se preti oružjem, kazna je od šest meseci do pet godina, dok je za tešku telesnu povredu predviđena kazna od jedne do osam godina zatvora.
Ova izmena pokazuje da zakonodavac postepeno širi krug lica koja uživaju posebnu krivičnopravnu zaštitu, imajući u vidu učestalost napada na prosvetare. Slična inicijativa postoji i za zdravstvene radnike, vozače javnog prevoza i novinare.
Problem dupliranja zakonskih odredbi
Pored Krivičnog zakonika, pitanje ometanja i napada na službeno lice uređuje i Zakon o javnom redu i miru (član 23). Tu se predviđa krivično delo ometanje službenog lica koje može obuhvatiti i lakše oblike ponašanja, poput pasivnog otpora. Time dolazi do preklapanja sa krivičnim delima iz KZ, što stvara pravnu nesigurnost i različitu sudsku praksu.
Vrhovni kasacioni sud je u više presuda pokušao da razgraniči ova dela, ali potpuna pravna jasnoća i dalje nedostaje. Iz tog razloga, advokat koji zastupa okrivljenog mora pažljivo analizirati sve okolnosti – od kvalifikacije dela, preko statusa oštećenog, do intenziteta sile.
Zaključak
Napad na službeno lice nije samo napad na pojedinca, već i na pravni poredak. Razlike između Krivičnog zakonika i Zakona o javnom redu i miru, kao i neujednačena sudska praksa, zahtevaju pažljivu analizu svakog slučaja.
Kao advokat, smatram da je pravilna kvalifikacija dela od suštinske važnosti, jer može značiti razliku između blaže kazne pred prekršajnim sudom i višegodišnjeg zatvora pred krivičnim sudom. Takođe, uvođenje novih krivičnih dela za zaštitu prosvetnih radnika i advokata pokazuje tendenciju zakonodavca da jača zaštitu profesija koje su sve češće izložene napadima.
Pravna sigurnost građana i funkcionisanje državnih organa mogu se obezbediti samo doslednom i jasnom primenom zakona, kao i ujednačavanjem sudske prakse. U protivnom, postoji rizik da ista radnja bude različito kvalifikovana, što je neprihvatljivo u pravnom sistemu koji teži pravičnosti i jednakosti.
Šta je oportunitet u krivičnom postupku, saznajte OVDE.
